Praznik rada

Danas se širom svijeta trebao obilježiti  Međunarodni praznik rada kao sjećanje na velike radničke proteste održane u Čikagu 1. maja 1886. godine.
Ipak, zbog pandemije obilježavanje je potpuno drugačije nego prethodnih godina. Osim neradnog dana, ništa trenutno ne podsjeća na prvi maj.

Ako mislite da o Međunarodnom prazniku rada, znate gotovo sve, evo i nekih činjenica koje su manje poznate.

Još do prošle godine Prvi maj obilježava se  kao dan borbe za osnovna ljudska prava svakog radnika ili u slobodnom prevodu dan borbe prava na život dostojan čovjeka.

Na našim prostorima obilježavanje Prvog maja više se veže uz roštilje i slavlje u prirodi, a manje se sjećamo historije i borbe za radnička prava, pa je zbog toga važno podsjetiti se zašto je ovaj dan bitan…

Međunarodni praznik rada obilježava se kao spomen na velike radničke prosvjede održane u Chicagu (SAD) dana 1. maja 1886. godine, kada je u sukobima s policijom poginulo više radnika, a osmero je radnika osuđeno na smrt.
Na Trgu Haymarket u Chicagu je prosvjedovalo oko 40.000 radnika ističući zahtjeve simbolizirane u tri osmice: 8 sati rada, 8 sati odmora i 8 sati kulturnog obrazovanja. U prvi mah bile su to mirne demonstracije koje su imale za cilj podržati borbu radnika za osmosatno radno vrijeme što je od strane sindikata i zatraženo 1. maja.
Policija je intervenirala oružjem i ubila šest, a ranila oko 50 radnika. Mnogo je prosvjednika uhapšeno, a vođe štrajka izvedeni su pred sud. Petero ih je osuđeno na smrt, a trojica na dugogodišnju robiju. u Čikagu

Prva kapitalistička zemlja koja je slavila 1. maj bila je Njemačka

U april 1933. godine, svega dva mjeseca nakon što su došli na vlast, njemački nacional-socijalisti proglasili su 1. maj “Danom nacionalnog rada” i državnim praznikom, te objavili kako će sve proslave organizovati Vlada.

Proslave drugih političkih i društvenih faktora bile su zabranjene, a centralna masovna proslava održana je na Aerodromu “Tempelhof”. S time se nastavilo do kraja postojanja Trećeg rajha.

Svi fašisti, osim nacista, represivno su zabranjivali 1. maj

Njemački nacisti su bili rijetkost među sličnim evropskim pokretima tog vremena. Benito Musolini je u Italiji zabranio proslavu 1. maja i za praznik italijanskog rada odredio 21.april, kada se slavio “Natale di Roma”, odnosno rođendan Vječnog grada. U Portugalu je Antonio de Oliveira Salazar represivno gušio svaki pokušaj proslave 1. maja, a slično je bilo u Španjolskoj gdje je režim Francisca Franca strogo progonio one koji su pokušavali organizovati proslavu ovog praznika.

Amerikanci imaju svoj datum

Iako cijeli svijet, službeno ili neslužbeno, Praznik rada slavi 1. maja, Amerikanci imaju drugi datum. Njihov praznik je “klizni” i slavi se svakog prvog ponedjeljka u septembru i zove se “Labor day”, odnosno Dan rada. Ovaj praznik prvi put je proslavljen 1882. godine u državi Oregon. Nacionalni praznik je postao 1894. godine, a svi pokušaji da se prebaci na 1. maj, do sada nisu uspjeli. I dok mi tradicionalno roštiljamo, Francuzi, Španci i Italijani protestvuju, Amerikanci kupuju. Trgovci tvrde da je promet tog dana drugi najisplativiji poslije “crnog petka”.

***U sjećanje na krvoproliće u Chicagu, na 1. kongresu Druge internacionale 1889. godine odlučeno je da će 1. maja svake godine održavati radničke prosvjede. Već od sljedeće 1890. godine taj datum postaje međunarodnim danom opće solidarnosti radništva.

Tokom sljedećih godina radnici su u zapadnim zemljama, uz posredovanje sindikata i sporazumijevanje s poslodavcima, odnosno državom, postigli zapažene uspjehe u borbi za svoja prava pa su s vremenom smirene socijalne tenzije. 

Ubrzo je, kao dotadašnji znak mučeništva ubijenih u Chicagu, kao simbol radničkog bunta prihvaćen crveni karanfil.

 

***Radnici u Sarajevu su 1905. godine od austrougarske vlasti tražili dozvolu za obilježavanje 1. maja. Zahtjev je odbijen, ali uporni radnici su se izborili za prvi radni ugovor u Sarajevu koji je podrazumijevao desetosatno radno vrijeme (do tada je radno vrijeme bilo 12 do 14 sati) i povišicu nadnice. U Sarajevu su u maju 1906. godine radnici stupili u generalni štrajk, koji je zatvorio čaršiju, predstavljajući najsnažniju i najmasovniju radničku akciju pod austrougarskom upravom. Od prvog maja 1907. godine, radnici u Sarajevu i ostatku zemlje su slavili 1. maj – Međunarodni praznik rada.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *