Daily Archives: 20/11/2011

Proza

20/11/2011
By

Nagrađeni rad kao najuspješniji u općini Stari Grad

MOJA DRAGA BOSNA I HERCEGOVINA

 Od davnina čovjek ima potrebu izraziti svoje osjećaje prema mjestu u kojem je rođen, odrastao, u kojem ima porodicu ili o kojem je iz nečijih usta čuo da je to njegovo rodno mjesto.  Domovina se često shvaća kao prostor neke geografske širine i dužine ili kao neki prostor označen debelom crvenom linijom na geografskoj karti.  Ali gdje je ta duša ?  Gdje je tu ona viša dimenzija, ljudska dimenzija koju nijedna geografska karta ne može označiti, ona neraskidiva nit ljubavi i prijateljstva s ljudima s kojima i pokraj kojih proživljavaš najsretnije i najtužnije trenutke u životu, s kojima dijeliš najdublje tajne ili tek kratiš vrijeme, s kojima rame uz rame, staješ na branik te iste domovine, branik života i istine.

Domovina je nematerijalna, ona je ljubav prema ljudima, tradiciji, historiji, ona je suživot u patnji i veselju, znoj proliven za izgradnju materijalnih stvari na materijalnom komadiću zemlje kao temelju zajedništva i čvrste veze prošlosti i budućnosti.  I baš zbog te povezanosti domovinu moramo štititi i voljeti, braniti i svojim krvavim žuljevima i izmučenim rukama slagati još čvršće temelje kako se ona nikad ne bi uništila, kako niko ne bi mogao reći da ona ne postoji, da mi ne postojimo ili da zbog svoje prošlosti i porijekla ne zaslužujemo dostojanstvo slobode.

Bosanski heroji su tu slobodu izborili za nas i krvavo je platili.  Nama je povjerena zadaća da čuvamo vječni plamen života Bosne i Hercegovine i Bosanaca i Hercegovaca i da svojim primjerom poučimo sve bosanske i hercegovačke sinove i kćeri kako da učeći prošlost grade budućnost drage naše Bosne i Hercegovina.

 

AJLA DŽANO, VIII3

 

Proza

20/11/2011
By

MOJA DRAGA BOSNA I HERCEGOVINA

 Svaki put kad kroz prozor pogledam, i vidim svoj grad, sve više shvaćam koliko mi je drag.  Ali, još mi je više draga moja domovina Bosna i Hercegovina.  Kad shvatim koliko je puta bila rušena, vrijeđana, uništavana i spaljivana, a opet je ostala ponosna, čista i sama po sebi posebna, još je više volim, još više živim za nju, za život u njoj.

Ona možda nema neke ogromne parkove, velika mora, mnoštvo fabrika i ostale stvari koje neke strane zemlje imaju, ali ima nas Bosance i Hercegovce koji vole i čuvaju njene poklone nama.  Ima svoje čaršije, bravadžiluke, kujundžiluke, svoje ćuprije i beristane, svoje znamenitosti koje su važnije od vožnje ringišpilom u nekom ogromnom lunaparku.  Ima šume, polja, rijeke, planine i doline u čijoj se blizini živi zdravije, ugodnije i sretnije nego u blizini zagušljivih fabrika čiji dim i otrovi uništavaju prirodu i njene ljepote.  Bosna i Hercegovina mi je dala zdrav život, dom i veselje, dala mi je ljubav i mnoga prava.  I zato ne postoji razlog zašto je ne bih voljela i čuvala.

Kad se sjetim priča o ratu, suze mi počnu kliziti niz lice.  Tužna sam zbog sudbine šehida i palih boraca koji su se trudili zaštititi zemlju i omogućiti nama bolji život.  Hvala im za moju slobodu, za slobodu mojih drugova i sve djece ove zemlje.  Znam da su oni bili najplemenitiji i najhrabriji ljudi.  Nama su dali mogućnosti da nastavimo gdje su oni stali.  Neki zli i sebični ljudi su pokušali uništiti našu zemlju, ljudi koji su iz čista mira ubijali bespomoćne Bosance i Hercegovce želeći im preoteti sve!  Ali nisu znali, iako su im oduzeli život, spalili domove, nisu im mogli oduzeti ljubav prema domovini.  I po tome su nezaboravni i besmrtni sjećanju pravog čovjeka, a ljubav je smisao života, život je ljubav i bez ljubavi nema života.  Rijeke su bile krvave, a borci su se sa posljednjim trzajem tijela borili da spasu domovinu od zla.  I tako uz njihovu pomoć BiH je uspjela pobijediti i ponovo oživjeti.  Svaki dan zahvaljujem na životu, tim borcima i zemlji, jer da nije bilo njih ja možda ne bih bila ni rođena, a ovaj literarni rad koji pišem nikad ne bi bio napisan.

Dok himnu nijemo slušam srce mi poigrava.  Sjetim se lijepih trenutaka u svom životu, igre na livadama, šetanja čaršijom i mnogih drugih stvari.  I zato neka svi znaju moja domovina je Bosna i Hercegovina, zauvijek ću je voljeti, čuvati i u njoj živjeti.  Ako i ne budem živjela u njoj, moje će srce, i moje misli zauvijek pripadati njoj.  Pa neka se nadmeću proljeće i zima, neka prkosi kiša suncu, ipak ono najljepše sija u mojoj Bosni, Bosni ponosnoj.  I zato kažem: “Volim te Bosno i Hercegovino, moja draga domovino!”

 

MERISA AHMETSPAHIĆ, VIII2

 

MOJ DNEVNIK PROČITANIH KNJIGA

20/11/2011
By

20.11. 2011.

U okviru časova bosanskog,hrvatskog,srpskog jezika i književnosti učenici su krajem mjeseca oktobra dobili zadatak da naprave Dnevnik pročitanih knjiga. Izbor je slobodan, čak je insistirano da to ne budu knjige iz obaveznog programa lektire. Provjera sadržaja će se realizirati jednom mjesečno. Cilj pisanja DNEVNIKA nije da se pročita što više knjiga i napiše, već je cilj da učenici izaberu ono što vole da čitaju i da svoje utiske o pročitanom podjele sa Dnevnikom i tokom časa sa ostalim učenicima iz odjeljenja. Na ovaj način se polahko, ali sigurno ostvaruje bliskost između djece i knjige, daje se podsticaj za kreativnost u pisanju i ilustracijama.
Najuspješnija ostvarenja ćemo objaviti na ovoj stranici i na školskom plakatu u kabinetu koji smo nazvali BIBLIOTEKA.

NAJBOLJI DNEVNICI ZA MJESEC NOVEMBAR

Od 40 dnevnika, koliko je napisano, izabrana su tri najuspješnija.
Vlasnice i autorice su učenice VI-2 razreda i to:

1. ILHANA TINJAK
2. SARAH ZELJKOVIĆ
3. MINELA BEŠO

Redakcija “Dječije ruke”  objavljuje sadržaj. Ovog puta samo analizu djela, bez ilustracija.

 

*********************************************************************

Datum analize: 13. 11. 2011. godine ( nedjelja)
Naslov djela :
Čarobnjak iz Oza
Autor: Frenk Lyman Baum
Bilješka o piscu :
Lyman Frenk Baum (15.maj 1856-05.maj 1919.) bio je američki pisac, pjesnik, dramatičar, glumac i filmaš. Danas je najpoznatiji po tome što je bio tvorac znamenitog romana za djecu “Čarobnjak iz Oza”. Baum je napisao trinaest nastavaka tog romana. Originalno ga je izdala “George M. Hill Company”, u Chikagu 1900. Ilusrator ove prve knjige je W.W.Denslov. 

 

Dragi dnevniče,

Ova mi se knjiga svidjela zato jer u njoj ima puno opisa. Navest ću ti neke koji su mi se najviše dopali.

Citat : “Svuda unaokolo bilo je predivnih travnjaka sa raskošnim drvećem koje je rađalo bogate i sočne plodove. U blizini su se nalazili obronci prekriveni cvijećem, a ptice rijetkog i veličanstvenog perja pjevale su i lepetale krilima u krošnjama drveća i u žbunju.”

Citat : “Pred njima se protezao veliki komad zemlje koji je bio gladak, sjajan i bio poput dna kakve velike činije. Unaokolo je ležalo razbacano mnogo kuća koje su bile sve od porculana i obojene jarkim bojama. “

Naslov originala  knjige je  “The Wanderfuul Wizdard of Oz”.

Ovu knjigu je štampala štamparija koja se zove “Industria Grafica, S.A”, u Barseloni 2005. godine. Moj primjerak je prevela Mirjana Živković.

Glavni likovi: Doroti, Strašilo, Limenko i Lav
Sporedni likovi: Toto, tetka Ema, teča Henri, Oz, vještica, Glinda i krilati majmuni.

Ova knjiga govori o strpljivoj djevojčici Doroti. Ona, zahvaljujući svojoj upornosti, uspijeva ostvariti svoj jedini cilj-vratiti se kući.

Sada ću navesti neke citate koji su me mnogo naučili…

Citat: ” Lako je vana”, objasnio je, “vi imate srce koje vam pomaže da ne griješite, ali ja ga nemam i zato moram dobro da pazim. Kada mi Oz bude dao srce, neću više morati toliko da se trudim.”

Citat: Mi, ljudi od krvi i mesa, radije živimo u rodnom kraju, ma koliko da je sumoran i siv, nego u nekoj drugoj zemlji, koliko god da je divna. Nigdje nije lijepo kao u zavičaju.”

 Ja mislim da se u ovoj knjizi jasno čita da je put putovanje koje vodi ka svom cilju.

U životu ću postupati baš kao Doroti. Ona je strpljiva, uporna, hrabra, radoznala i pametna.

 Vlasnica dnevnika:  ILHANA TINJAK, VI-2

***********************************************************************

Datum analize: 14. 11. 2011. godine ( ponedjeljak)
Naslov djela : ” Rođenje u Lejktaunu
Autor: Sarah Kay
Izdavač : Evro-Đunit,2010. godine
Prijevod s francuskog : Anja Miletić

Dragi dnevniče,
Ova knjiga je roman. Ima 87 stranica i 9 poglavlja.
Glavne uloge su :  Sara Stelin, mama Lizbet, tata Tom i blizankinje Keli i Neli.
Prostorna lokalizacija radnje je grad Lejktaun u Škotskoj.
Sam naslov govori da u Lejktaun dolazi nova beba. U porodici Stelin, mama Lizbet je trudna. Sara, Keli i Neli će dobiti malu seku ili bracu. Svi u porodici su uzbuđeni i jedva čekaju da mama Lizbet uđe u deveti mjesec njene trudnoće.  Sara je ovu vijest primila smireno, ali pod uslovom da i ona pazi i njeguje bebu, ustvari da joj bude druga mama.

Autorica ove knjige nas kroz čitavu knjigu  drži u neizvjesnosti da li je beba koju nosi LIzbet muškog ili ženskog roda. Čak ni na kraju nam nije rekla, onda kad se mama Lizbet porodila.
Roman je veoma zabavan zato što je Sara Stelin jedna nestašna djevojčica. Upada u razne nevolje, ali ima i dana kada je mirna i kada gleda kako da udovolji njenoj trudnoj mami. Sara je naših godina, ide u školu i odlična je učenica.  Ima mačka sa kojim provodi mnogo vremena. Ah,da. Niam napisala da porodica Stelin živi na farmi tako da Sara ima veoma mnogo ljubimaca.Pošto mama mora da čuva trudnoću, a Neli, Keli i Sara se ne mogu brinuti o kući, kao ni tata koji radi na farmi, morali su da unajme jednu gospođu koja će se brinuti o kući.  To je bila gospođa Tumba koju je Sara zvala Mama Tumba! Ona je tu bila čitav mjesec. Riječi gospođe Tumbe su me veoma nasmijale, a ovo mi je bilo najsmješnije

Citat : ” Gospojice Saro! Idit’ brz’ po krompir, molim vas! Sprem’ ćemo jelo”

Na stranu njen smiješni govor, mama Tumba je bila veoma ljubazna. Sara ju je veoma zavoljela i uvijek joj je pomagala, dok su Keli i Neli ljenčarile u svojoj sobi. Nešto što mi se sviđa kod autorice Sare Kay jeste to što ona svaki lik, koji dođe u ovu knjigu, detaljno opiše.

To je to od mene, dragi dnevniče! Doviđenja!

Vlasnica dnevnika :  SARAH ZELJKOVIĆ, VI-2

***********************************************************************

Datum analize: 14. 11. 2011. godine ( ponedjeljak)
Naslov djela : ” Blago u snijegu
Autor: Patricia St. John
Izdavač : “Bosanska riječ”, Tuzla, prvo izdanje, 1999. godine

…………………………………………………………………………………………….
Glavni likovi: Aneta, Dani i Lisjen.
Sporedni likovi: Anetin tata, Anetina baka, Lisjenova mama, Lisjenova sestra, starac, Klay
Tema: Ljubomora
Osnovni motiv:  Osveta

Analiza osobina:
Aneta Burnje : sposobna, osvetoljubiva, mudra, pametna, pričljiva.
Dani Burnije : naivan, nestrpljiv, ljubomoran
Lisjen Morel : osvetoljubiv, naivan, nestrpljiv, ljubomoran

Vlasnica dnevnika : MINELA BEŠO, VI-2

*************************************************************************

Nadamo se da će sljedećeg mjeseca biti više dnevnika za objavljivanje.